U Nemačkoj većina kućnih pomoćnica radi na crno. Između 73 i 85 odsto domaćinstava čistačice ili baštovani plaća na ruke. To pokazuju rezultati studije Instituta za nemačku privredu (IW).

Stoga i ne čudi što sve veći broj mladih devojaka počinje, najpre preko fejsbuka da nađe „sigurnu kuću u Nemačkoj, kako bi zaradila za hleb. Ovo se odnosi na sve zemlje Balkana, nije Srbija izuzetak.

– Mnoge kućne pomoćnice ili vrtlari u Nemačkoj rade na crno. Samo 350.000 od 2,7 do tri miliona čistačica, bejbisiterki ili vrtlara, koliko se procenjuje da ih ima u Nemačkoj, socijalno je osigurano – piše u nedavno objavljenoj studiji Instituta za nemačku privredu (IW).

Prema ispitivanju javnog menja, rad na crno u privatnim domaćinstvima čini od 15 do 20 odsto ukupnog broja zaposlenih na crno. U poređenju sa brojem radnika na crno u građevinskog branši je to vrlo mali udeo.

Pročitajte još: KAKO IZGLEDA NOVI ŽIVOT SRBA U NEMAČKOJ „Plata mi je 2.500 evra, imam sve što nisam imao u Beogradu osim JEDNE STVARI“

Teško je reći koliki su gubici u državnoj kasi zbog rada na crno u privatnim domaćinstvima. Procenjuje se da se ta brojka kreće između 10,92 i 28,6 milijardi evra.

Na crno najviše rade penzioneri, mladi i studenti. Mali je broj onih koji priznaju da nije u redu što rade na crno. Stručnjak iz Instituta za nemačku privredu Dominik Enste kaže da su glavni razlog za rad na crno visoki izdaci i zakonske regulative.

– Mnogima je atraktivnije ako to sami mogu da urade ili da nekoga angažuju “ispod ruke” – kaže Enste.

Enste dodaje kako se tu pojačano radi i o dvostrukom moralu.

– Građani kritikuju političare da premalo rade protiv rada na crno ili nude dosta nesigurnih poslova, a smatraju normalnim što u sopstvenom domaćinstvu kućnim pomogačima ne plaćaju godišnji odmor ili bolovanje u slučaju bolesti – dodaje Enste.

Obim rada na crno u Nemačkoj se osmu godinu zaredom smanjuje. Na međunarodnoj listi Nemačka se nalazi u sredini. Međutim kada se uporedi s Sjedinjenim Američkim Državama ili Švajcarskom, onda je Nemačka očigledno dosta atraktivnija za rad na crno.

Pročitajte još: Nemačka sela traže radnike iz Srbije

Stručnjaci smatraju da je razlog tome veliki broj zakonskih regulativa među koje spada i minimalac i zaštita od otkaza.

Stručnjaci iz Instituta za nemačku privredu navode da se velik obim rada na crno u domaćinstvima može posmatrati kao jedna vrsta izjednačavanja poreske pravde.

– Dok pojedini bogataši svoju imovinu prenose u Luksemburg kako bi uštedeli na plaćanju poreza, ´mali ljudi´ to pokušavaju radom na crno – ističu stručnjaci.

Poslovi koji su u ponudi na našem portalu u vezi Nemačke možete pretražiti klikom na link OVDE.
Izvor: Telegraf.rs/Dojče vele